Zarade rastu brže od produktivnosti

Bez autora
Oct 11 2018

Zarade u Srbiji realno su veće 4,5 odsto i rastu nešto brže od produktivnosti. To za sada, kako ističe Milojko Arsić, profesor s Ekonomskog fakulteta, nije previše zabrinjavajući podatak, ali ukoliko bi se takva situacija nastavila, to bi moglo da dovede do smanjivanja konkurentnosti privrede Srbije. Ipak, u drugom tromesečju ove godine zabrinjava visok rast zarada u evrima koje su povećane 10,7 procenata u odnosu na isti period lane. To je posledica ne samo realnog rasta plata nego i jačanja dinara u odnosu na evro, a upravo od vrednosti zarade u evrima zavisi u najvećoj meri međunarodna cenovna konkurentnost neke privrede. Sve ovo je važnije za domaća mala i srednja preduzeća koja rade na ivici rentabilnosti nego za veće multinacionalne kompanije koje rade na tržištima gde su plate od 1.000 do 2.000 evra.

Zarade rastu brže od produktivnostiZarade u Srbiji realno su veće 4,5 odsto i rastu nešto brže od produktivnosti. To za sada, kako ističe Milojko Arsić, profesor s Ekonomskog fakulteta, nije previše zabrinjavajući podatak, ali ukoliko bi se takva situacija nastavila, to bi moglo da dovede do smanjivanja konkurentnosti privrede Srbije.

Ipak, u drugom tromesečju ove godine zabrinjava visok rast zarada u evrima koje su povećane 10,7 procenata u odnosu na isti period lane.

– To je posledica ne samo realnog rasta plata nego i jačanja dinara u odnosu na evro, a upravo od vrednosti zarade u evrima zavisi u najvećoj meri međunarodna cenovna konkurentnost neke privrede. Sve ovo je važnije za domaća mala i srednja preduzeća koja rade na ivici rentabilnosti nego za veće multinacionalne kompanije koje rade na tržištima gde su plate od 1.000 do 2.000 evra. Snažan rast zarada u evrima smanjuje konkurentnost privrede, tako da mislim da je to jedan od razloga pogoršanja u spoljnotrgovinskom bilansu Srbije. O tome bi trebalo voditi računa, pošto se tako povećava deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni zemlje – objašnjava Arsić.

Osim jačanja dinara na nešto veće povećanje prosečnih zarada u 2018. uticali su i neki netržišni činioci poput povećanja plata u državi  u proseku za devet odsto, što je znatno iznad nominalnog rasta BDP-a. Uz to, država je u ovoj godini propisala i relativno snažno povećanje minimalne zarade za oko deset procenata, što takođe utiče na vanredno ubrzanje rasta prosečne zarade, podseća Arsić.

Na osnovu podataka o zaposlenosti, proizvodnji i zaradama, ovog aprila, maja i juna zabeleženo je i povećanje produktivnosti. Ono nije veliko i iznosi samo procenat, dok su jedinični troškovi rada smanjeni za procenat, pokazali su podaci Centralnog registra osiguranika na obavezno socijalno osiguranje. Prema Anketi o radnoj snazi rast produktivnosti i pad jediničnih troškova rada je veći nego u istom periodu lane.

Zarade u privatnom sektoru u drugom kvartalu ove godine povećane su 1,7 procenata u odnosu na prvo tromesečje 2018. godine, dok u javnom one stagniraju. Ipak, u javnom sektoru plate su i dalje veće 18,8 odsto nego u privatnom, dodaje prof. Arsić.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik